Poslovne vijesti - Hrvatska

Prosinačka potrošnja na razini lanjske

Prosinac je već tradicionalno mjesec trgovine, blagdana i darivanja u kojem se troši više nego inače. Prema prvim procjenama, ove godine građani neće potrošiti ništa manje nego lani, odnosno potrošnja će iznositi 10-11 milijardi kuna.

Nezavisni hrvatski sindikati očekuju da će potrošnja građana u prosincu biti na razini prošle godine i da će ukupno iznositi oko deset milijardi kuna, rekao je za Hinu predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

Direktorica Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore (HGK) Milica Rakuša Martulaš podsjeća da se u protekle dvije godine prosinačka potrošnja kretala oko 11 milijardi kuna. Što se tiče razdoblja od Badnjaka do Nove godine, NHS procjenjuje da će građani, odnosno obitelji, potrošiti između 300 i 1300 kuna više nego što je uobičajeno za tjedan dana.

Sever kaže da niz okolnosti sprječava rast potrošnje u odnosu na prošle godine. Na prvo mjesto stavlja gospodarsku politiku usmjerenu protiv potrošnje, a na drugo potrošački pesimizam i strah od iduće godine, za koju i vladajući najavljuju da će biti teška.
Podsjeća da je u dobrim godinama većina zaposlenih dobivala božićnice, koje su u pravilu odlazile u potrošnju. Na potrošnju, prema njegovim riječima, nepovoljno utječe i to što je 290 tisuća građana pod ovrhom te rast nezaposlenosti.

Milica Rakuša Martulaš smatra da je u nastojanjima da se dosegne prosinačka potrošnja iz protekle dvije godine, unatoč brojnim ograničavajućim faktorima poput nezaposlenosti, stagnacije plaća i relativno niskih očekivanja potrošača, dobro populizirati optimizam kao pretpostavku daljnjeg razvoja domaćeg gospodarstva. Važno je pitanje i koliki će dio predviđene potrošnje od 11 milijardi kuna poduprijeti europska i druga gospodarstava, a koliko će u blagdanskoj košarici i poklonima biti proizvoda domaćeg podrijetla čijom će se kupnjom direktno poduprijeti hrvatsko gospodarstvo, kaže Rakuša Martulaš.

Stoga smatra kako je važno poticati potrošače da kupnjom pridonesu da na blagdanskom stolu i pod borom bude što više hrvatskih proizvoda, ali i trgovce da u suradnji s proizvođačima u svojem asortimanu ponude kvalitetne domaće proizvode. Jer kupnjom potičemo potrošnju, koja je uz investicije i izvoz jedna od važnih čimbenika u zatvaranju, ali i pokretanju novoga gospodarskog ciklusa, ističe.

HGK napominje kako Hrvatska, kad je riječ o prometu u trgovini i prosinačkoj potrošnji, nije izolirana i kretanja su slična onima u EU, čiji je član od 1. srpnja. Naime, makroekonomsko okruženje u EU je nestabilno i kretanja u 2013. pokazuju da promet u trgovini na malo stagnira, ali se poduzimaju mjere za poticanje potrošnje i razvoja gospodarstva. Ističu i kako je trgovina u Hrvatskoj izložena brojnoj konkurenciji i kao dio ukupnih makroekonomskih kretanja osjeti svaku promjenu u ponašanju potrošača.

Potrošači su postali sve osjetljiviji na cijenu, pri kupnji postaju praktičniji, informiraniji i aktivniji te vode računa o omjeru cijene i kvalitete, ističu iz HGK, uz napomenu kako istraživanja pokazuju da će se ove godine više kupovati korisni darovi.